GRIP vakcinacijom smanjite rizik

Sadržaj teksta

Najdelotvornija metoda zaštite od sezonskog gripa je vakcinacija. Vakcinacijom se smanjuje rizik oboljevanja od gripa a u slučaju da osoba ipak oboli, smanjuje se rizik od komplikacija što je posebno značajno za starije osobe, decu i hronične bolesnike.


Grip ili influenca je akutno infektivno oboljenje disajnih puteva. Ovo oboljenje uzrokuje virus influence tipa A, B ili C. Infekcija se prenosi kapljičnim putem direktno odnosno kijanjem, kašljanjem ili govorom zaražene osobe ili indirektno dodirivanjem površina na kojima se virus našao i preživeo. Sezona gripa je od decembra do aprila meseca. U isto vreme kada je sezona gripa sezona je i prehlada a pošto su uzročnici i gripa i prehlade virusi, neki simptomi prehlade i gripa se preklapaju, što stvara nedoumicu imamo li grip ili smo prehlađeni.

Koje su karakteristike prehlade?

Prehladu može da izazove više od 200 virusa. Najčešći izazivači prehlade su tzv. Rhinovirusi tj. virusi koji se koncentrišu u nosu. Kada se osoba zarazi nekim od virusa prehlade, simptomi se razvijaju u toku jednog do pet dana. Jedan od prvih simptoma je grebanje u grlu, iritacija nosa koju nakon nekoliko sati prati kijanje i vodeni sekret iz nosa. Kroz par dana, sekret iz nosa često postaje gušći, zelene ili žute boje, što predstavlja normalan razvoj prehlade, a nikako razlog da se uzimaju antibiotici.
Ceo ciklus bolesti traje oko nedelju dana, njega prati osećaj isrpljenosti, a naredne nedelje može se razviti i kašalj. Ukoliko simptomi potraju moguće da je došlo do neke komplikacije.

Koje su osnovne karakteristike gripa?

Grip ima tipičan tok, a to je iznenadna pojava visoke temperature, zajapureno lice, bolovi u telu, i znatan pad energije. Može se javiti i povraćanje i nesvestica, a temperatura obično traje dan do dva, mada može trajati i do pet dana.

Između drugog i četvrtog dana obično se povlače simptomi koji su zahvatili celo telo, a virus se koncentriše u respiratornom traktu i pojavljuju se simptomi sični prehladi. Najčešći simptom respiratornog trakta je suv, uporan kašalj. Kod većine obolelih grlo je veoma crveno i javlja se glavobolja, eventualno kijanje, sekret iz nosa. U nekim slučajevima se javlja i drugi talas visoke temperature. Svi ti siptomi, osim kašlja, jenjavaju kroz 4 do 7 dana, dok kašalj i iscrpljenost mogu da traju nedeljama nakon gripa. Simptomi gripa se razvijaju najčešće u par dana nakon inficiranja.

Pošto su uzročnici i gripa i prehlade virusi da li je u slučaju obe infekcije imunizacija moguća ?

Još jedna važna razlika između gripa i prehlade je ta što se grip da sprečiti vakcinacijom a prehlada ne. To je i razumljivo jer prehladu može da uzrokuje više od 200 različitih virusa. Kada je grip u pitanju, svake godine dva do tri različita soja virusa gripa izazivaju oboljenja. Svake godine, naučnici nakon temeljnog ispitivanja, prave vakcinu protiv gripa za koji su predvideli da će se javiti u dolazećoj sezoni. Njihova prognoza je uglavnom tačna, ali se dešava da se pojave i sojevi gripa za koje naučnici nisu razvili vakcinu, pa je neke godine zaštita od gripa vakcinom uspešnija u odnosu na drugu.

Kome se preporučuje primanje vakcine?

Vakcinacija protiv gripa preporučuje se svim osobama starijim od 65 godina, hroničnim bolesnicima, deci do pete godine starosti a posebno onoj deci koja imaju astmu ili neku hroničnu bolest, ljudima koji žive u kolektivima kao i osoblju tih kolektiva, ženama koje planiraju trudnoću u predstojećem periodu.

Da li je vakcinacija obavezna i da li je besplatna?

Vakcinacija je dobrovoljna. Obavlja se u Domovima zdravlja. Potrebno je javiti se svom izabranom lekaru koji će utvrditi da nema prepreka za prijem vakcine i dati nalog za vakcinaciju. Kod osoba podložnih povišenom riziku od komplikacija, kao i kod svih starijih od 65 godina, troškove vakcinacije preuzima zdravstveno osiguranje. Vakcinacija dece protiv gripa nije u programu redovnog vacinisanja ali se vakcinacija preporučuje jer su deca podložnija komplikacijama a i dobri su prenosioci infekcije. Vakcinacijom dece pored njihove zaštite štiti se i odrasla populacija. Vakcinacija je u našim Domovima zdravlja počela. Dostupne su inaktivisane, split vakcine proizvođača Sanofi Pastera.

Da li postoje ljudi koji ne smeju da prime vakcinu?

Kao i u slučaju bilo kog drugog leka tako postoje kontraindikacije i za primenu vakcina. Upravo je to jedan od razloga zašto je potrebno pre prijema vakcine posetiti svog izabranog lekara. Apsolutna kontraindikacija za primenu vakcine je alergija na jaja kao i na bilo koju drugu komponentu vakcine. Vakcinu ne smeju primiti ni osobe koje boluju od Gilian – Baerovog sindroma kao ni deca mlađa od 6 meseci.

Da li je postojanje prehlade kontraindikacija za primenu vakcina?

Blage respiratorne infekcije bez povišene temperature nisu kontraindikacija za primenu vakcine. U slučaju težih infekcija, vakcinaciju treba odložiti. Vakcinaciju treba odložiti i ukoliko je pacijent na terapiji antibioticima, antiviroticima ili kortikosteroidima. Lekar će Vas posvetovati koji je vremenski period neophodno da prođe od završetku terapije do vakcinacije.

Koji su neželjeni efekti vakcinacije?

Neželjeni efekti mogu da budu lokalnog i sistemskog karaktera. Najčešci lokalni neželjeni efekti su: bol, crvenilo i otok na mestu uboda (10-64%). Ovi neželjeni efekti traju od 1-2 dana.
Najčešći sistemski neželjeni efekti su: glavobolja, povišena temperatura, slabost i bolovi u mišićima. Javljaju se kod približno 5% vakcinisanih, dok je najteži anafilaktička reakcija.
Da li se vakcinacijom može dobiti grip?
Vakcinacijom se sigurno ne može prouzrokovati influenca infekcija. Eventualne pojave respiratornih oboljenja posle vakcinacije mogu biti uzrokovane nekim drugim virusima ili virusom influence ukoliko je prognoza stručnjaka koja je prethodila pravljenju vakcine bila pogrešna.

Kolika je efikasnost vakcina?

Kod vakcinisanih zdravih odraslih osoba efikasnost vakcine posle jedne doze vakcine je od 80-100%. Kod drugih delova stanovništva efikasnost je niža.
Imajući u vidu različitu efikasnost vakcine prema kategorijama kod kojih se aplikuje, potrebno je napomenuti da se kod vakcinisanih u slučaju oboljevanja razvija blaža klinička slika, kao i da se redukuju moguće teže komplikacije u slučaju oboljevanja kod osoba koje su u riziku.

NAJNOVIJI TEKSTOVI
05-300x300
CG-19-INSTA-696x696