Reproduktivno zdravlje – škakljiva pitanja

Sadržaj teksta

Nova naučna saznanja donose prava čuda u mnogim oblastima medicine. Jedna je svakako i ona koja se tiče naših intimnih tema, reproduktivnog zdravlja. Evo nekih od tih „škakljivih” pitanja koja uvek sa posebnom pažnjom čitamo, razmišljamo o njima i pitamo se kuda nas nauka vodi!

Donor sperme rođeni otac?

Kada je mladom bračnom paru iz Norveške, nakon neuspešnih pokušaja da ostvare trudnoću, saopšteno da je muž sterilan, ponuđena je i opcija donora sperme. Nepoznati davalac podrazumevao je „gašenje” loze i ne nasleđivanje očevih gena. Rešenje je potraženo u muževljevom ocu.

„Ideja da će detetov deda da bude njegov biološki otac je suviše bizarna i nije u interesu deteta. Složenost porodičnih odnosa je već dovoljno konfuzna za dodatno komlikovanje”, misli Džordž Anas sa Bostonskog Univerziteta. Ali ovo, možda ne usamljeno mišljenje, nije bilo dovoljno da se pozitivno ne odgovori mladom bračnom paru.
Rezultat je beba koja može da kaže: „Otac mi je biološki polubrat, deda mi je otac, mama mi je svakako mama, mada nisam siguran da je ona dedi snajka. No pošto stariji odlučuju važno je da sam se rodio i da me vole”.

Prema nekim stručnjacima, emocionalni gubitak po dete ipak može biti suviše veliki da bi se opravdavali ovi postupci.

Izvor: msnbc.com.

A koliko zapravo dugo sperma može biti pohranjena?

Reklo bi se dugo, veoma dugo. Naime svetski rekord je rođenje beba donora sperme koji ju je pohranio 1971.godine, dakle više od 40 godina.
Donor, Amerikanac japanskog porekla i njegova žena nisu mogli da imaju dete, a on je želeći da nastavi svoju krvnu lozu pohranio svoju spermu u banku sperme. Rođene su bliznakinje, a donor je verovatno potrošio više od 8000 U$D kako bi njegova sperma ostala zamrznuta svo ovo vreme.

Rene Almeling, sociolog sa Univerziteta u Jelu, ujedno stručnjak za medicinsko tržište spermom, rekla je kako je vremenski razmak u ovoj priči anonimnih učesnika, pokrenuo zanimljiva pitanja. „Činjenica da donor može biti odavno mrtav a njegovi potomci živi, seče veze između donora i potomaka, a to bi moglo biti interesantno onima kojima je donorstvo izbor”.
Predstavnik Reproteka, institucije koja se bavi donorstvom sperme i jajnih ćelija ljudi, izjavio je kako je nemoguće reći koliko sperma može biti pohranjena, ali moguće je da to bude i nekoliko hiljada godina.

Izvor: bioedge.org

Čudesna nauka

Koliko je sigurno zamrzavanje jajnih ćelija?

Stručni časopis Reproductive Biomedicine Online objavio je rezultate praćenja zamrznutih, a potom odmrznutih jajnih ćelija 200 rođene dece. Mamine polne ćelije su, da bi se onemogućilo stvaranje kristala leda koji mogu da oštete jajašce, podvrgnute gubitku vode. Time je preživljavanje ćelija podignuto na 95%. Tehnika se pokazala veoma uspešnom jer ženama koje to žele omogućava da odlože materinstvo za kasniju životnu dob ili ženama kojima preti preuranjeni klimaks iz terapeutskih razloga (lečenje tumora na primer) pruža nadu u potomstvo.

Ovo otvara još jednu mogućnost a samim tim i dilemu: Zamrzavanje jajnih ćelija kao izvesnu polisu osiguranja! Dr Gilian Lokvud, iz Centra za plodnost Midlend u Engleskoj, u kome je iz zamrznutih jajnih ćelija začeta polovina britanskih beba, sugerisala je: „Jedan deo mene želi da kaže da bi zamrzavanje jajne ćelije trebalo da bude roditeljski poklon ćerkama nakon diplomiranja. To bi bilo vrlo sigurno, brzo, jednostavno i poželjno imati 20 slatkih jajnih ćelja u zamrzivaču”. Da se nađe, zlu netrebalo!

Izvor: BBC News

Čudesna naukaViše masne hrane, manje spermatozoida!

Istraživanje sprovedeno u Danskoj, a objavio ga je časopis American Journal of Clinical Nutrition, donosi saznanje da ishrana koja obiluje masnim sirevima i mesima donosi pad plodnosti muškaraca. Naime mladi Danci čija je ishrana masna imaju za 38% nižu koncentraciju spermatozoida u semenoj tečnosti.

Ovo istraživanje nije usamljeno. Brazilski naučnici 2011. godine objavljuju da žitarice na trpezi, poput pšenice, zoba, ječma povećavaju pokretljivost i koncentaciju spermatozoida a voće doprinosi njihovoj većoj agilnosti. Ljubitelji kupovnih sokova imaju manji broj spermatozoida a jedna teorija zašto je to tako zagovara da je višak šećera razlog za smanjenje nivo testosterona. Dakle manje soka veća plodnost!

NAJNOVIJI TEKSTOVI
Prostasist-Statika-300x300px
CG-19-INSTA-696x696