Laboratorijska dijagnostika alergija

Sadržaj teksta

Laboratorijska dijagnostika alergija zasniva se na određivanju specifičnih IgE antitela iz uzorka krvi pacijenta. Prethodna priprema pacijanta nije potrebna. Metoda je konforna i bezbedna.


Alergija ( „preosetljivost“ ) je preterana reakcija imunog sistema na određenu supstancu (alergen).

Preosetljivost je klasifikovana u 4 grupe, u zavisnosti od toga koji delovi imunog sistema se aktiviraju i koliko je vremena potrebno da se reakcija razvije. Dve vrste preosetljivosti,  koje se obično povezuju sa terminom „alergija“ su tip I ( „neposredna“ preosetljivost ) i tip IV ( „odložena“ preosetljivost ).

Kod preosetljivosti tipa I, određena supstanca koja je strana našem organizmu (alergen) reaguje sa specifičnom vrstom antitela ( IgE antitela) i dovodi do pojave simptoma u roku od nekoliko minuta. Simptomi su uglavnom vezani za respiratorni sistem (nos, grlo, pluća), gastrointestinalni sistem (želudac, creva) i kožu.

Ako je osoba prvi put izložena alergenu, neće se odmah pojaviti svi simptomi. Tokom izloženosti alergenu, osoba će stvoriti specifična IgE antitela na prisutni alergen. Prvi sledeći put kada se osoba izloži istom alergenu, specifična IgE antitela će prepoznati alergen i vezati se za njega, pri čemu dolazi do oslobađanja histamina i pojave simptoma alergijske reakcije.

Najčešći simptomi koji se javljaju su:

Na koži: osip, svrab, dermatitis, ekcem, svrab u predelu očiju i crvenilo

Respiratorni trakt: kašalj, kijanje, stezanje u grlu, zapušen nos

 Gastrointestinalni trakt: peckanje u ustima i svrab, „metalni“ ukus, oticanje jezika i grla, bol u predelu stomaka, grčevi, povraćanje, dijareja.

Alergijske reakcije mogu biti različite težine, od osipa i blagih simptoma, do anafilaktičkog šoka. Ishod anafilaktičkog šoka može biti fatalan, zato je potrebno brzo reagovati i dati injekciju adrenalina.

Alergijske reakcije tipa I mogu se razviti na hranu, polen, korov, otrove insekata, životinjsku dlaku i perut, grinje, buđ, lekove.

Kod preosetljivosti tipa IV, alergen reaguje sa specifičnim ćelijama u našem organizmu (T-limfocitima), pa je za pojavu simptoma potrebno nekoliko sati do nekoliko dana. Simptomi se uglavnom ispoljavaju kao promene na koži – crvenilo, otok, osip i mogu biti prisutni satima, pa i danima nakon izlaganja alergenu. Najčešći tip ove reakcije je alergija na metal ili nakit.

KAKO DOKAZATI DA JE REČ O ALERGIJI?

Dijagnoza alergije započinje pažljivim pregledom simptoma pacijenata, porodične istorije i lične istorije, što podrazumeva godišnje doba kada su počeli simptomi, kao i da li su se simptomi javili nakon kontakta sa nekom životinjom itd. Takođe, trebalo bi uzeti u obzir i druge faktore kao što su pušenje, vežbanje, alkohol, lekovi i stres. Kada se lista mogućih alergena suzi, moguće je uraditi specifično testiranje.

PRICK test ili kožne probe

Izvode se u kliničkim uslovima, zbog mogućnosti razvoja ozbiljne alergijske reakcije i mogu ih izvoditi samo obučeni zdravstveni radnici.

Nekoliko dana pre izvođenja ovog testa pacijent ne sme uzimati antihistaminike i određene antidepresive.

Tečne kapi pojedinačnih ekstrakata alergena se stavljaju na kožu, a zatim se koža ubode iglom ili malo zagrebe.

Ako je test pozitivan, na mestu uboda se javlja mala izbočina veličine ujeda insekta. Reakcija se obično javlja nakon 20-ak minuta. Ovi testovi se najčešće koriste za inhalatorne alergene (polen, prašina, buđ).

Testovi iz uzorka krvi za određivanje IgE specifičnih antitela

Prednost ovih testova je u tome što ne postoji priprema pacijenta. Pacijenti mogu koristiti antihistaminike i druge lekove za ublažavanje simptoma alergije. Test se izvodi iz uzorka krvi, pa je samim tim ovaj vid testiranja prijatniji za pacijenta.

Vrste specifičnih testova dostupnih u svim Beo-lab laboratorijama obuhvataju određivanje:

pojedinačnih alergena (npr. alergija na belance, žumance, kikiriki, duvanski dim, pseću dlaku i td)

Ponekad se može javiti ukrštena reakcija ( „cross reactivity“). Specifična IgE antitela koja se stvaraju kod pacijenta na određeni alergen, vezuju se za alergene koji imaju sličnu strukturu i dovode do ukrštene reakcije. Tako npr. neko ko je alergičan na brezu može biti alergičan i na jabuku, krušku, kivi i td.

Primeri ukrštene reakcije između inhalatornih i nutritivnih alergena:

Inhalatorni alergenNutritivni alergen slične strukture

 

TravaParadajz, krompir, šargarepa, celer, luk, pšenica, pirinač, grašak, kikiriki, jabuka, breskva, narandža, dinja, kivi
BrezaLešnik, orah, jabuka, kruška, šargarepa, celer, krompir, narandža, kivi
Divlji pelinCeler, šargarepa, začini, senf, lešnik
AmbrozijaDinja, krastavac, banana
LateksAvokado, krompir, banana, paradajz, kivi, orah

 

Postoje i druge reakcije organizma koje mogu dovesti do pojave simptoma sličnih alergiji, a nisu uzrokovane aktivacijom imunog sistema. To su npr. trovanje hranom, kaoposledica trovanja bakterijskim toksinima; intolerancija na hranu uzrokovana nedostatkom nekog enzima itd.

PREVENCIJA:

 Lekovi iz grupe antihistaminika se koriste za ublažavanje simptoma alergija, ali ne deluju na uzrok, tj. ne mogu da izleče alergiju. Zato osobe koje su alergične na polen, ambroziju i druge biljke i korove treba da izbegavaju područja gde ove biljke rastu ili da se trude da se ne izlažu ovim alergenima u periodi kada one cvetaju.

Što se tiče alergije na hranu, osobe koje su alergične na bilo koju namirnicu bi trebalo da izbace tu namirnicu iz ishrane, kao i sve proizvode koji sadrže istu. Trebalo bi, takođe, u restoranima da naglase da su alergični na određene namirnice kako ne bi došlo do komplikacija tokom konzumiranja jela.

NAJNOVIJI TEKSTOVI
INNventa-baner
alergije-eBook
pressing pharmamedica
baner-300x300-1
Beolab-baner
Sinomarin-baner