Znojenje na “nervnoj bazi”-emocionalno znojenje

Sadržaj teksta

Znojenje na nervnoj bazi ili emocionalno znojenje nastaje kao odgovor na stimuluse kao što su strah, stres, bol, anksioznost…

autor: dr Vesna Tepšić Ostojić


Kada smo jako nervozni ili emotivno uzbuđeni nije retkost da se i preznojimo. Kod nekih osoba je to lagan znoj, a neke su kao okupane njime. Dlanovi budu mokri, majica vlažna, čelo orošeno…

U medicini se stanje prekomernog znojenja naziva hiperhidroza. Najčešće se javlja na dlanovima tzv. palmarna hiperhidroza. Prekomerno znojenje ima dva glavna uzroka: kontrola telesne temperature i emotivni stres (nervoza, strah, uzbuđenje…).

Postoje tri tipa znojnih žlezdi u organizmu: ekrine, apokrine i apoekrine. Ekrinih žlezdi ima između 3 i 4 miliona, glavna funkcija im je kontrola telesne temperature. Najgušće su raspoređene na dlanovima, tabanima i na čelu. Ove žlezde su odgovorne za  “na nervnoj bazi” vlažne dlanove, tabane…

Apokrine znojne žlezde se najvećim delom nalaze u pazuhu i genitalnoj regiji. Njihov znoj je gušći i luči se u folikul dlake. Smatra se da kod sisara ima i ulogu feromona. Apoekrine žlezde se takođe najvećim delom nalaze u pazuhu i genitalnoj regiji i razvijaju se tokom puberteta. One su odgovorne za izraženo znojenje u pazušnoj jami tzv. aksilarnu hiperhidrozu. Sve tri vrste znojnih žlezda aktivira simpatički nervni sistem odgovoran i za “borba ili beg” reakcije.

Kada postoji potreba da se kontroliše telesna temperatura signali iz hipotalamusa simpatičkim nervnim sistemom dolaze do znojnih žlezdi. U slučaju postojanja anksioznosti ili emocionalnog naboja signal dolazi iz neokorteksa i limbičkih struktura. Prenosi se simpatičkim vlaknima do ekrinih žlezda na licu, dlanovima, tabanima i pazuhu. Takođe dolazi i do vazokonstrikcije odnosno sužavanja vena. Nasuprot ovome, kad signal dolazi iz hipotalamusa dolazi do vazodilatacije, odnosno širenja vena koje omogućava veći protok krvi bliže površini tela i bolje hlađenje. Promene temperature, odnosno potreba za hlađenjem, ne utiču na emotivno znojenje. Ukoliko ne postoji potreba za hlađenjem na znojne žlezde utiču samo signali iz neokorteksa i limbičkih struktura.

Emocionalno znojenje

Emocionalno znojenje nastaje kao odgovor na stimuluse kao što su strah, stres, bol, anksioznost… Iako se može javiti na celoj površini tela najvidljivije je na dlanovima, tabanima, pazuhu i na čelu.

Počinje u najranijoj životnoj dobi. Emotivno znojenje kod beba je vidljivo na dlanovima i tabanima, u pazušnoj regiji nastaje u pubertetu. Prisutno je i kod drugih sisara (psi, zamorci…).

Deo je fiziološke reakcije u stresnim situacijama. Omogućava bolje prijanjanje šake uz oružje za lov ili odbranu, manje trenje i bolje prijanjanje stopala pri trčanju ili penjaju. Ova reakcija ima značajnih evolutivnih prednosti, ali ukoliko je prekomerno izražena može predstavljati problem u svakodnevnom savremenom životu.

Pojačano znojenje je uz ubrzanje disanja i srčanog rada tipična telesna manifestacija anksioznosti.

Anksioznost može biti generalizovana, svakodnevna ili vezana uz neke situacije (ispit, upoznavanje drugih ljudi, na izlazak, javni nastup…). Pojačano znojenje može biti ometajući faktor u socijalnim okolnostima. Nije problem ako se preznojimo zbog jakog bola, npr od udarca, ali vrlo je neprijatno ako navlažimo ruku osobe sa kojom se rukujemo pri upoznavanju.

Kako rešiti problem?

S obzirom na to da je znojenje fiziološka reakcija organizma nemoguće ga je prekinuti bez značajnih posedica po zdravlje.

U blažim slučajevima pomoći će jednostavne mere kao što je omogućavanje dlanovima da budu na vazduhu, a ne stisnuti u pesnicu, naslonjeni na lice, sakriveni u džepu… Prekomerna telesna težina takođe pojačava znojenje. Redovna fizička aktivnost doprinosi smanjenju opšteg nivoa anksioznosti i smanjuje reakciju na stres. Tehnike relakcacije, autogeni trening i vežbe disanja takođe su od pomoći.

Lokalno se mogu naneti antiperspiranti sa solima aluminijuma. Prilikom njihove upotrebe treba biti oprezan zbog mogućnosti iritacije kože.

Ukoliko je pojačano znojenje vezano uz određene situacije od koristi mogu biti beta blokatori uzeti pre specifične situacije, uz prethodnu konsulaciju s lekarom. Selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina koji se koriste u lečenju širokog spektra simptoma anksioznih poremećaja utiču takođe i na znojenje.

Ukoliko je pojačano znojenje ograničeno na neku regiju može se vrlo površno (da se ne zahvate mišići) aplikovati botulinski toksin. Delovanje traje 6-12 meseci.

NAJNOVIJI TEKSTOVI
Mycoseb-baner-300x300px
INSTA-2-1536x1536
Mycoseb-baner-300x300px3