Vitamin C, za zdravlje i lepotu

Sadržaj teksta

Vitamin C deluje kao antioksidans, ima značajnu ulogu u jačanju imunog sistema dok se čitav niz potencijalnih dejstava ovog vitamina još uvek istražuje.što jeje

U organizmu vitamin C ima važne uloge: neophodan je za sintezu kolagena, pomaže pravilno funkcionisanje imunog sistema tako što stimuliše aktivnost belih krvnih zrnaca (leukocita) i povećava nivo interferona, odgovor antitela i lučenje hormona timusa.

Vitamin C je neophodan za apsorpciju gvožđa pa samim tim i formiranje crvenih krvnih zrnaca, pretvara folnu kiselinu u njen aktivan oblik, deluje kao antihistaminik i može pomoći u olakšavanju tegoba izazvanih alergijom.

Vitamin C ima bogatu naučnu dokumentaciju ali i živopisnu prošlost. Saznanja o skrobutu datiraju iz antičkih vremena ali je do smanjenja učestalosti ove bolesti došlo tek sa otkrićem povezanosti skrobuta i vitamina C.

Prvi put prevenciju i lečenje skrobuta konzumiranjem svežeg citrusnog voća opisao je Sir Džejms Lind 1753. godine, mnogo pre nego je prvi put vitamin C izolovan.

Za nedostatak vitamina C i veliku epidemiju skrobuta vezuje se i velika „krompirova glad”. U Irskoj je u periodu od 1845 do 1852. godine zasade krompira napala plemenjača a kako se skoro trećina stanovništva prehranjivalo isključivo krompirom nastupila je velika glad. Stanovništvo Irske se u ovom razdoblju smanjilo za četvrtinu.

Vitamin C prvi je izolovao mađarski naučnik dr Albert Szent-Gyoryi. Nakon ovog velikog otkrića usledile su spoznaje o brojnim pozitivnim efektima vitamina C.

Za današnji status vitamina C zaslužan je nobelovac Linus Pauling koji je pokrenuo novu paradigmu u nutricionizmu koja je utemeljena na optimalnom unosu a ne na deficitu. Uloga vitamina C u očuvanju zdravlja podjednako je značajna kao i uloga u prevenciji i lečenju deficita odnosno skrobuta.

Gde je vitamin C danas?

Zahvaljujući antioksidantnoj aktivnosti, potencijalno preventivna uloga vitamina C u razvoju brojnih degenerativnih bolesti predmet su istraživanja.

Vitamin C u prevenciji bolesti srca i krvnih sudova

U osnovi najvećeg broja bolesti srca i krvnih sudova je ateroskleroza.

Vitamin C kao jak antioksidans može delovati na smanjenje oksidacije lošeg (LDL) holesterola i time prevenirati razvoj ateroskleroze.

Rezultati analize devet studija koji su objavljeni u American Journal of Clinical Nutrition pokazuju da osobe koje su uzimale više od 700mg/dan vitamina C u obliku dodataka ishrani imaju 25% manji rizik za koronarnu bolest u poređenju sa ispitanicima koji nisu uzimali vitamin C. Studija je uključila više od 290 000 odraslih osoba koje u trenutku kada je studija počela nisu imale koronarnu bolest. Ispitanici su praćeni 10 godina.

Vitamin C i cerebrovaskularne bolesti

Merenjem nivoa vitamina C u krvi 65 zdravih osoba i 65 osoba koje su doživele moždani udar utvrđeno je da je u proseku 41% ispitanika imalo normalan, 45% snižen nivo vitamina C u krvi dok je 14% imalo nedostatak. Snižen nivo vitamina C imali su ispitanici koji su doživeli moždani udar.

Ovi rezultati navode na pretpostavku da snižen nivo vitamica C u organizmu predstavlja faktor rizika za razvoj cerebrovaskularnih bolesti kao i hipertenzija, gojaznos, prekomerno redovno konzumiranje alkohola.

Vitamin C i karcinom

Potencijalno preventivno dejstvo vitamina C na razvoj malignih bolesti zasniva se na snažnoj antioksidativnoj aktivnosti ovog vitamina.

Vitamin C kao snažan antioksidans neutrališe slobodne radikale pre nego što uspeju da oštete molekulu DNA. Veliki broj epidemioloških studija bavio se povezanošću unosa vitamina C kako putem hrane tako i suplementima, sa razvojem karcinoma ali konačnih zaključaka po ovom pitanju nema.

Najdalje se otišlo u proučavanju zaštitnog uticaja vitamina C na razvoj karcinoma želuca. Vitamin C sprečava nastanak štetnih prooksidaza u želudačnom soku što rezultira smanjenjem rizika za nastanak karcinoma želuca. Takođe, vitamin C stimuliše stvaranje interferona i antitela, proteina koji štite organizam od stranih tela i ćelija tumora.

Vitamin C i bolesti oka

Brojne studije pokazale su da se rizik od makularne degeneracije i razvoj katarakte značajno smanjuje ako je nivo antioksidanasa u krvi povećan. Povećanim unosom antioksidanasa u koje spada i vitamin C rizik od razvoja katarakte može se smanjiti za 27-60%.

Prehlada, grip i druge respiratorne infekcije

Vitamin C izuzetno je važan za dobro funkcionisanje čitavog organizma, međutim suprotno uvreženom mišljenju, kada je reč o prehladama, infekcijama gornjih disajnih puteva ili gripu, pojačane doze vitamina C nisu se pokazale kao dovoljne da se smanji učestalost ili pojava oboljenja.

On ima zaštitnu ulogu i smanjuje rizik za infekciju samo kod osoba koje su izložene ekstremnom stresu, poput maratonaca ili profesionalnih sportista, ili kod osoba koje ne jedu dovoljnu količinu voća i povrća.

Kod opšte populacije, kada se simptomi prehlade pojave, uzimanje terapijskih doza smanjuje težinu simptoma i trajanje bolesti.

Da bi se sprečila pojava bolesti i ojačao organizam vitamin C je potrebno uzimati redovno, i u preporučenim doazama.

Minimalna dnevna doza je oko 60 miligrama, dok se za prevenciju bolesti preporučuje doza od 500 do 1000 mg. Za prevenciju respiratornih infekcija u koje spadaju i grip i prehlada preporučuje se kombinovanje vitamina C sa cinkom.

Preporuke

Vitamin C ima zaštitnu ulogu, važan je antioksidans koji umanjuje posledice delovanja slobodnih radikala u telu te štiti zdravlje svih ćelija, čuva telo od bolesti. Osim toga važan je za dobar rad i finkcionisanje mozga, stimuliše proizvodnju kolagena koji je važan za izgradnju i čvrstoću tkiva i kostiju. Poželjno je uzimati ga kada ste pod stresom, jer telo tada treba više nego inače.

Povišena temperatura tela trostruko snižava nivo vitamina C u organizmu.

Pušači

Vitamin C najčešće nedostaje pušačima i osobama koje preterano konzumiraju kafu, čaj i alkohol. Dnevna doza za pušače je oko 35mg viša nego kod nepušača. Naime, istraživanja su pokazala da je u plazmi pušača prosečna koncentracija vitamina dva puta niža nego u plazmi nepušača.

Izvori vitamina C

Glavni izvor ovog važnog vitamina trebala bi biti hrana pa ako svakodnevno jedete raznovrsno sveže voće i povrće, imaćete uravnotežen unos vitamina C . Agrumi, šipak, kivi, jagode i brusnice odličan su izvor vitamina C.  Zeleno povrće kao što su kupus, brokoli i paprika takođe su bogat izbor ovog vitamina.

OPREZ

Uzimanje vitamina C u visokim dozama, kod nekih osoba, može izazvati gatrointestinalne tegobe prvenstveno proliv.

Povećan unos vitamina C trebalo bi da izbegavaju osobe koje su sklone nastanku oksalatnih bubrežnih kamenaca.

Unos većih količina vitamina C se ne preporučuje osobama koje imaju bolesti koje su povezane sa poremećajima metabolizma gvožđa.

SIMPTOMI NEDOSTATAKA VITAMINA C

Znaci nedostataka vitamina C su telesni umor, bezvoljnost, slab apetit, bleda koža, bolovi u mišićima i kostima, učestale prehlade i glavobolje, mekane desni, sklonost ka infekcijama i modricama, nedostatak daha, loša probava, pucanje kapilara, razdražljivost, nesvestica i hroničan umor.

Lekovi i vitamin C

Dugotrajna kontinuirana upotreba lekova čija je delujuća supstanca acetil salicilna kiselina može dovesti do smanjenja nivoa vitamina C. Osobama koje acetil salicilnu kiselinu koriste u sklopu hronične tetapije preporučuje se ishrana namirnicama koje sadrže ovaj vitamin ili unos vitamina C putem dodataka ishrani pri čemu treba birati preparate koje ne sadrže velike doze ovog vitamina. Visoke doze vitamina C u ovom slučaju nisu dobrodošle jer mogu povećati kiselost mokraće čime se usporava izlučivanje acetilsalicine kiseline iz organizma i produžava njeno delovanje.

Oralni kontraceptivi kao i lekovi koji se koriste kao hormosnka supstituciona terapija a sadrže estrogen mogu uzrokovati smanjenje nivoa vitamina C pa se ženama koje koriste ovu terapiju preporučuje unos u obliku suplemenata.

Ukoliko probleme sa gorušicom rešavate upotrebom antacida na bazi aluminijuma savetuje se da u periodu od dva sata ne uzimate vitamin C kako bi se izbegla apsorpcija aluminijuma.

Vitamin C značajno smanjuje efekat varfarina, leka koji se koristi za „razređivanje“ krvi i deo je terapije velikog broja pacijenata koji imaju koronarnu bolest.

NAJNOVIJI TEKSTOVI
05-300x300
CG-19-INSTA-696x696