Zašto je Korona (Covid-19) drugačija

Sadržaj teksta

Zašto je korona drugačija objašnjava Jasna Bulajić-Stepanović, psiholog-psihoterapeut, psiholog Mense Srbije, psiholog Mense Crne Gore, supervizor Mense BiH, jasnab@mensa.rs


Čitam ovih dana, kao i svi, tekstove o novoj pošasti: Koroni (Covid-19). U svim zemljama počinje slično, pojašnjenjem raznih stručnjaka na temu “zašto nas (još uvek) zaobilazi”? Zatim stiže informacija da broj zaraženih raste. Ljudi se u toj fazi ponašaju u skladu sa dominantnim mehanizmom odbrane: neki minimiziraju problem optužujući druge (informisanije) da su “paničari”, drugi šale (sublimacijom protiv anksioznosti), treći somatizuju (do nivoa paničnih napada koji su doživljajno slični simptomima korone), četvrti beže u poremećaje spavanja ili ishrane, peti se ponašaju kontrafobično, šesti više nego ikad čitaju knjige, gledaju filmove i sl.

Korona i razvoj anksioznosti

Kako broj zaraženih svakodnevno raste, uz izveštavanje o dramatičnim događajima širom sveta, pojedinac pokušava da kontroliše događaj koji je van lične kontrole, što vodi porastu anksioznosti. Bitno je disciplinovano sputavanje potrebe za kontrafobičnim prekršajem samoizolacije.

Potencijalno dovođenje drugih u opasnost može biti maskirana ljutnja i izraz destrukcije, zavist što drugi ne moraju biti izolovani, a prikriveno brojnim racionalizacijama. Opasnost ovog virusa je u blagim početnim simptomima zbog kojih osoba može nastaviti da se kreće kao da se ništa ne dešava i tako proširiti zarazu, a može biti prenosilac čak dva dana pre simptoma. Pošto svako može biti prenosilac, strah od nepoznatog dovodi do porasta anksioznosti, do nivoa paničnih napada nalik napadu virusa (osećaj grebanja u grlu, nedostatak daha). U tom slučaju najviše pomažu tehnike disanja kao način opuštanja.

Potencijalno dovođenje drugih u opasnost može biti maskirana ljutnja i izraz destrukcije, zavist što drugi ne moraju biti izolovani, a prikriveno brojnim racionalizacijama.

Krize su sastavni deo života, one nam omogućavaju da rastemo, razvijamo se i menjamo. Pored razvojnih kriza, postoje i akcidentne krize, koje nastaju iznenada (bombardovanje, ratni sukobi, poplave, svinjski i ptičiji grip, epidemija malih boginja itd.), one nas ranjavaju ali nas mogu i osnažiti.

Kineski ideogram (znak) za krizu označava istovremeno i opasnost i mogućnost.

Zašto je Korona drugačija?

Razni stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja porede ovu situaciju sa ranijim, već pomenutim kriznim situacijama u našoj zemlji. Iako ima mnogo dodirnih tačaka, smatram da je ovog puta situacija bitno drugačija posmatrano iz psihološkog ugla.

Šta ovu kriznu situaciju, ovo vanredno stanje izdvaja od ostalih? Po čemu se razlikuje u odnosu na sve krizne situacije posle drugog svetskog rata? Pored toga što je Korona virus zarazio i usmrtio mnoge, paralisao ceo svet, zaustavio avione, zatvorio granice, u psihološkom smislu bitno je drugačiji od svih ostalih pojava.

Zbog virusa korone nema dodira, nema fizičkog kontakta, nema zagrljaja. Strah se uvukao duboko u svako informisano ljudsko biće, javio se strah od dodira. Time je onemogućena osnovna ljudska potreba. Taman smo mislili kako su se ljudi otuđili, kako je sve prebačeno u svet virtuelnog. Mislili smo da se sve može kupiti, nestala je čežnja jer je skoro sve bilo dostupno. A onda se pojavila korona i podsetila nas na bazične potrebe, na to da su nam dodir i bliskost itekako bitni. Počeli smo da čeznemo za svim sitnicama koje život znače, za svim stvarima koje su nam se podrazumevale. Smanjuju se razlike između bogatih i siromašnih, između ljudi sa različitih govornih područja jer korona ne bira, ona napada sve bez obzira na status i boju kože, čime ih na neki način ujedinjuje u nevolji i postiče solidarnost.

Zbog virusa korone nema dodira, nema fizičkog kontakta, nema zagrljaja.

 Ugroženost starije populacije

Druga bitna razlika u odnosu na sve je što najčešće napada stariju populaciju, mada ne isključivo njih. Kod drugih zaraznih bolesti situacija je obrnuta: bio je fokus na deci, na najmlađima koji su bili najranjiviji, što nam je bilo prirodno jer smo navikli da bezuslovnu ljubav pružamo deci. A onda nas je ova situacija podsetila na naše roditelje, bake i deke kojima je potrebna pomoć.

Suočila nas je sa strahom od smrti, sa konačnošću života, kojoj su oni najbliže. Shvatili smo da smo, u jurnjavi za poslom i finansijama, za sigurnošću, na njih obično računali kad treba da nam uskoče i čuvaju decu, da daju bezuslovnu podršku za razne naše kikseve i u odraslom dobu.

Ovo vanredno stanje treba da nam pomogne da shvatimo da bolje organizujemo život, da uvek nađemo vremena za najbliže. Zahvaljujući roditeljima smo postali to što jesmo, vreme je da im se odužimo na pravi način: brigom i pažnjom, ljubavlju. Da damo njima koji su navikli da daju umesto primaju. Istovremeno treba da nam pojača svest o tome da ćemo i mi uskoro biti u toj situaciji, o tome treba misliti sada.

Pročitajte biografiju Viktora Frankla, vidite šta mu se sve dogodilo i kako je iz svega izašao jači i osmislio tzv. terapiju smislom (logoterapiju). Iz svega što se dešava treba izvući pouku, ovo je upozorenje za čovečanstvo: da se vrati pravim vrednostima i da nađemo više vremena jedni za druge. Sad je bitno da imate snage da se izborite sa iskušenjima koja zavise od vas, strpljenje da istrpite sve što ne možete promeniti i mudrost da te dve stvari razlikujete. A to je potrebnije nego ikad.

Ovo je upozorenje za čovečanstvo: da se vrati pravim vrednostima i da nađemo više vremena jedni za druge

probiotic dayli

Jasna Bulajić-Stepanović, psiholog-psihoterapeut-psihodijagnostičar, sertifikovani individualni i grupni psihoterapeut, psiholog Mense Srbije, psiholog Mense Crne Gore, kao supervizor pomogla reosnivanje Mense BiH. Jedini psiholog Mense Srbije, ovlašćena od strane Mense International od 2003. do danas, takođe predsednik ispitne komisije i koordinacinog tela za testiranje, voditelj testiranja i edukator. Zaposlena u zdravstvu kao klinički psiholog, radi sa odraslima, mladima i decom. Ovlašćeni je psihoterapeut nekoliko psihoterapijskih škola, sa svakodnevnim višedecenijskim iskustvom u državnoj i privatnoj praksi. Stručni saradnik časopisa PharmaMedica preko 15 godina.
NAJNOVIJI TEKSTOVI
Probiotici-baner-300x300px
INSTA-2-696x696
image1-1-696x696